Mostarčić o novim mjerama: Tražimo hitan sastanak, nitko nas nije kontaktirao!

"Mi još uvijek ne gledamo na te mjere kao na gotovu stvar. Uputili smo zahtjev za hitnim sastankom u nadležno ministarstvo jer ovo je još jedan udar na obrtništvo, pogotovo na gotovo 100.000 paušalnih obrta

To je preveliki udar. Predložene mjere trebale su biti antiinflacijske, ali ovakvo povećanje plaćanja doprinosa i poreza paušalnim obrtnima nužno će se reflektirati na cijene i opet prevaliti prema građanima", kaže Đurđica Mostarčić, opisavši reakciju obrtnika na vladine mjere.

"Ponovno se ide na štetu paušalista"

"Postoji prikriveni rad, HOK tu jasno i glasno govori, 2019., 2022. i sada ponovno: ako postoji, pronađite i sankcionirajte, nikakav problem", dodaje, komentirajući tvrdnju da u obrtništvu postoji prikriveni rad. Pa ipak, dodaje, to nije razlog da se etiketiraju baš svi obrtnici: "Ali etiketirati tako gotovo 100.000 paušalnih obrta nije u redu, nije ispravno, pogotovo jer znamo da je bilo dosta pokrenutih parnica. Dosta njih je 'palo u vodu', da to tako kažemo, nije se dokazao prikriveni rad."

"Mi smo tražili čak i od ministarstva rada da se očituje, ako nešto je prikriveni rad, tko bi onda trebao plaćati doprinose? Sukladno odredbama o radu, ako je poslodavac naručio da netko za njega radi u nekom drugom obliku, poslodavac je taj koji treba plaćati doprinose", kaže.

"Ovdje se ponovno ide na štetu paušalista, u slučaju kada se i dokaže da je bio neki prikriveni rad, tu količinu doprinosa opet snosi obrtnik, koji je već preuzeo na sebe veliki teret jer danas raditi i biti sam svoj poslodavac je iznimno teško", dodaje Mostarčić.

"Nije jednostavno odvažiti se biti samostalni obrtnik"

Opisala je i situaciju iz perspektive obrtnika kojima, kako kaže, ni dosad nije bilo lako, a mjere će predstaviti dodatne pritiske.

"Samo ove godine otvoreno je već 10.000 obrta. Odvažiti se biti samostalni obrtnik nije tako jednostavno; obrtnici odgovaraju vlastitom imovinom i dužni su plaćati doprinose. Ove najavljene mjere govore u prilog tome da će povećanje biti 60 milijuna eura na nivou jedne godine. To je strašno opterećenje, netko ga mora podnijeti. Predstavljena su i povećanja doprinosa na temelju osnovice koja se plaća sada, u 2026. godini. Već znamo da će ta osnovica biti veća za 2027."

"Stavili smo to u naše kalkulatore, očekuje se ne samo ovih 60 milijuna nego, ako će se inzistirati na provedbi ovih mjera u 2027., to će biti još dodatnih 50 milijuna eura. Dakle, govorimo u ukupnom povećanju od 100, 110 milijuna eura. To je pretežak udarac na obrtništvo koje je već sada zaista opterečeno", kaže.

Dodaje kako se nitko od vladajućih nije konzultirao niti sa strukom, niti sa HOK-om.

"Mi smo bili jučer iznimno iznenađeni predstavljenim mjerama, nitko nije kontaktirao struku, niti krovnu organizaciju, HOK, koji se uvijek pokazuje kao partner. Mi i kada kritiziramo vladu uvijek idemo s prijedlozima kako taj dio priče iznijet na drugačiji način. Mi smo svakodnevno na terenu, u Hrvatskoj ima 143.000 obrta, mi zaista znamo njihove probleme."

"Ovo jučer bio je šok, mi smo izašli van s priopćenjem da stojimo uz obrte, da se pronađe prikriveni rad, ako ga ima, da se isti i sankcionira. Ali definitivno ne na ovaj način, da se etiketira gotovo 100.000 obrta u paušali."

Skupi trošak rada

Što se tiče konkretnih problema, izdvojila je dva primjera.

"Imamo skupi trošak rada. Recimo, ako želite dati svom radniku plaću 1.000 eura, morate još 630 eura u državni proračun. Imamo jako veliko opterečenje na trošak rada. Pa računajte, ako želite povećati plaću radniku za 100 eura, u ovom primjeru, morate dati još 63 posto u državni proračun. To stvara jako veliki problem."

"Drugo, pravna nesigurnost. Imate 10.000 novootvorenih obrta u posljednjih pet, šest mjeseci. S čim su oni računali? S postojećim pravilima igre. Sada dobivate neka skroz nova pravila."

Na pitanje o tome kakav bi savjet HOK dao vladajućima, u slučaju da su im se obratili, ističe:

"Rekli bismo da obrti nisu problem. Mi smo s paušalnim obrtima 2017., kada je HOK dao prijedlog da se ti paušalni obrti prošire, ministar Marić je prihvatio, došli s nekakvih 25.000 paušalnih obrta na sadašnjih 100.000. Govorimo o efikasnom gospodarskom obliku koji je povoljan za početak poslovanja. Korona je eksplodirala, mnogi su ostali bez posla i obrt se nametnuo kao jedan od najpovoljnijih gospodarskih oblika gdje vi možete započeti svoje poslovanje."

Obrtnicima mjesečno ostane 800 eura

Navela je i konkretan primjer mladog obrtnika koji je odustao od selidbe u Irsku:

"Kada odbijete doprinose, porez, bez troškova najma prostora, telefona, takvom obrtniku mjesečno ostaje 800 eura, ne govorimo o obrtima u kojima se netko bogati, kao što se može čitati ovih dana po portalima. Netko tko je freelancer, što je u svijetu poznato i normalno, kod nas se etiketira kao prikriveni rad. Ja znam jednog mladića, nije otišao u Irsku, ostao je ovdje, osnovao je obitelj, ima dijete. Zašto bismo ga mi tjerali da ide van ako može zakonski reguliranim oblikom raditi i doprinosti u Hrvatskoj?"

"Njemu će sada gotovo 100 posto porasti troškovi. On plaća 1000 eura poreza, a sada se planira da plaća 3960 eura samo poreza, a doprinosi će sigurno rasti. Ministar je jučer primijenio tu mjeru na bazi 1993 eura, što je prosječna plaća prvih osam mjeseci za pravne osobe iz 2025. Ako gledamo da nam je već sada u prva tri mjeseca prosjek 2183 eura, to je nužno povećanje od 30 do 50 eura onom najmanjem paušalisti, samo po pitanju doprinosa. Uzmite jednu frizerku kojoj će se povećati trošak gotovo 15 posto, o čemu mi pričamo?"

Čeka se sastanak s ministrom

Mostarčić kaže kako se iščekuje sastanak s ministrom Antom Šušnjarom, a nije isključila niti drugačiji tip djelovanja, poput peticija i prosvjeda.

"Čekamo sastanak s ministrom, da izložimo cijelu ovu priču, da se vidi koliko je to opterećenje. U državnom proračunu, 60 milijuna je relativno mala cifra, 0,15 posto. Hrvatskom obrtniku je to jako puno. Vidit ćemo što će ministarstvo ponuditi, nadamo se da ovo nije konačan izrijek. Što će se dogodit? Već nam obrtnici pišu, hoće li se pisati peticije, ići u prosvjed? Obrtnici su izuzetno loše ovo primili, ne zato što nisu sretni što će morati plaćati više poreza, nego su primili loše zbog načina na koji je to sve skupa predstavljeno, u sklopu antiinflacijskih mjera, a ovo definitivno nije antiinflacijska mjera."

"Morate razumijeti da obrt velikim dijelom nosi gospodarstvo u Hrvatskoj, jako smo bitni sudionici, možda ne po prihodima, ali kada pogledate količinu ljudi, to je jako veliki broj. Maknuto je i jako puno crnog i sivog rada. Država mora to vrednovati i prepoznati, tome dati pomoć i nalet, a ne na ovaj način kažnjavati."

"Jako je loše stranje na terenu, u smislu kako su primljene ove mjere od jučer", zaključila je Mostarčić.